Arhiva bloga
Mozart efekt: čini li nas slušanje klasične glazbe pametnijima?
Od kuda je sve počelo? Dr. Alfred Tomatis (1920.-2001.) kreirao je tehnike za tretiranje problema slušanja i komunikacije. U svojoj knjizi "Pourquoi Mozart?" ("Zašto Mozart?"), objasnio je da Mozartova glazba obiluje različitim frekvencijama koje pomažu uhu, promoviraju izliječenje i razvoj mozga. Tomatis metoda, nazvana po svom osnivaču, uglavnom koristi Mozartovu glazbu.
Tomatisov učenik, Don Campbell napisao je knjigu, bestseller: "Mozart efekt" utemeljenu na Tomatisovom djelu. Campbell poručuje da su Mozartova glazba, njen ritam i melodija ti koji stimuliraju kreativne i motivacijske dijelove mozga.
Znanstvenici Rauscher, Shaw i Ky su 1993. istražili efekt Mozartove glazbe. Došli su do zaključka da slušanje Mozartove sonate za dva klavira samo 10 minuta utječe na bolju prostornu inteligenciju.
Mnogi drugi znanstvenici nastojali su obezvrijediti Rauscherove zaključke i pripisali su ih ugodi koju klasična glazba stvara kod ljudi. Drugi znanstvenik, Jenkins, 2001. proveo je istraživanje puštajući Mozartovu sonatu za klavir K-448 štakorima prije rođenja i tijekom prvih 60 dana života. Štakori koji su slušali Mozartovu glazbu su u odnosu na skupinu koja nije slušala nikakvu glazbu i skupine koje su slušale drugu vrstu glazbe, značajno bila bolja i brža u testovima nego ostale skupine. Užitak pri slušanju glazbe kod štakora ne postoji, pa se nisu mogli rezultati ovog istraživanja pripisati efektu ugode.
Slavni i poznati koji su koristili Tomatis metodu: Sting, Maria Callas, Gérard Depardieu, Juliette Binoche.
