Kada dijete ne sluša pozorno ili mu pažnja bježi a ono se vrpolji nemirno, često mu govorimo "Slušaj!" ili "Sjedi mirno!" Kakve veze ima slušanje s koncentracijom? Možemo li poboljšati koncentraciju ako utječemio na slušanje?
Danas su poremećaji pažnje uz nemir (ADHD i ADD) vrlo česti ili bolje rečeno, dijagnosticiraju se često. Ove dijagnoze se temelje na prikazanim ponašanjima, ali malo govore o stvarnim uzrocima. Sumnja se na neurološke abnormalnosti, ali one nikada nisu dokazane. Lijekovi se ponekad koriste kao dijagnostički alat. Na primjer, kada djeluje Ritalin postoji ADHD koji usporava aktivnost i povećava pozornost. Međutim, to se ne događa kod svih. Često slušamo kako studenti također koriste Ritalin za postizanje dobrih rezultata pri testiranju i ispitima. Kada se Ritalin prekine učinak također izostaje. Dugoročni učinci Ritalina nisu poznati jer još nisu istraženi.
U dugom popisu simptoma se nalazi ne-slušanje. Slušanje zahtijeva kontrolu nad tijelom i načinom na koji se nosimo s okolinom:
Osobe s problemima koncentracije uglavnom imaju problema s filtriranjem informacija.
Obično prvo čujemo ušima, a zatim to obrađujemo u svom tijelu. Dakle, kada zvuk prolazi kroz uho, uho filtrira nevažne zvukove kao što je pozadinska buka i prigušuje glasne zvukove.
S djecom s problemima koncentracije (kao što je ADHD) vidimo (kroz test slušanja) da najprije slušaju tijelom, a zatim ušima. Zvuk ide izravno u mozak bez utišavanja ili filtriranja. Ona reagiraju i ometena su svakim novim podražajem.
To je slično situaciji u kojoj govorite i netko iza vas zatvori vrata glasnim praskom. Osjećate vibraciju koja prolazi kroz vaše tijelo. Kada vidite događaj, tj. osobu koja zatvara vrata, možete se pripremiti i prasak neće doći tako iznenada. Uz ADHD i ADD udarac dolazi odmah. Oni koji pate od poremećaja pažnje primjećuju podražaje koje mi ne primjećujemo i brzo pronalaze nove ideje. Često su iznadprosječne inteligencije i kreativnosti.
Tomatis® metodom treniramo da prvo prikupimo informacije ušima, a zatim ih obradimo u mozgu i tijelu. Tako se smanjuje impulzivnost i brz odgovor na buku. Osim Mozarta, koristimo i gregorijanske napjeve što omogućava izoštrenije fokusiranje uz više mira pa se posljedično slušanje poboljšava kao i društvene vještine i komunikacija.