Postoje mnoge studije o tome kako nedostatak ili abnormalna stimulacija rezultira odgođenim i atipičnim razvojem. Središnji živčani sustav ne dopušta da se pravilno percipiraju, obrađuju i organiziraju senzorne informacije iz tijela i okoline, koje su potrebne za adaptivno reagiranje i normalan razvoj.
Unutarnje uho, koje je zapravo vestibularno-kohlearni sustav, jedan je od najranijih senzornih sustava koji se razvija u maternici. Uho dovršava svoj razvoj znatno prije svih ostalih osjetilnih organa. Unutarnje uho dostiže veličinu odrasle osobe i postaje potpuno operativno, šaljući informacije temporalnom režnju u razvoju, do petog mjeseca trudnoće. Primat ušiju u razvojnom procesu omogućuje mu razvoj i održavanje veza s ostatkom živčanog sustava u nastajanju. Zbog toga stimulacija ovog sustava, putem zvuka, osigurava važan portal u središnji živčani sustav.
Dr. Tomatis je govorio o važnosti ranog slušanja fetusa u kasnijem razvoju audio-vokalne kontrole i jezika. U eksperimentima koje je napravio kako bi ponovio slušanje unutar maternice, otkrio je da su niskofrekventni zvukovi disanja, otkucaja srca i visceralni zvukovi filtrirani kroz tekući okoliš. Otkrio je da su uglavnom ostali filtrirani, visokofrekventni zvuci - majčinog glasa. Ti visokofrekventni filtrirani zvukovi sadržavali su veliki dio onoga što je fetus slušao. Ti se zvukovi brzo prenose koštanom provodljivošću od majčine kralježnice do fetusa.
Zbog iskustva stečenog tijekom intrauterinog života, fetus doživljava iznimno brzi rast i sazrijevanje mozga. U nedonoščadi, nedostatak ovih podražaja predstavlja rizik, a njihov kratkoročni i dugotrajni razvoj često je nepovoljan. Abnormalnosti su povezane ne samo s nezrelošću mozga nego i s naglim prestankom razvoja mozga zbog prijevremenog poroda. Prijevremeno rođene bebe nastavljaju se razvijati u bolnici umjesto u zaštićenoj maternici odnosno pod stalnim nepovoljnim podražajima iz okoline (svjetlo, buka, elektromagnetska polja, lijekovi, neprikladni tjelesni kontakti, temperatura itd.). Nažalost, godišnje 2500-3000 beba u Hrvatskoj rađa se prijevremeno, ponekad i s premalom težinom. Osim toga, nedonoščad je mnogo osjetljivija i ranjivija od zrelog novorođenčeta.
Istraživači su proučavali 87 prijevremeno rođenih beba koje su bile manje od 1500 grama. Pratio se razvoj nedonoščadi od očekivanih 40 tjedana do 24 mjeseca starosti. Nakon što su prijašnja istraživanja potvrdila da fetus čuje kroz kosti u maternici, promatrali su se učinci majčinog glasa na nedonoščad kroz koštanu provodljivost. Uređaj koji je pretvarao zvuk u vibraciju bio je pričvršćen na zapešće svake bebe, pružajući stimulaciju kroz koštanu provodljivost tri puta dnevno. Bebe su slušale "Malog princa" koju su naglas čitale njihove majke. Snimanje je izvdedeno metodom filtriranja A. Tomatisa, što reproducira izvorne karakteristike majčinog glasa kako ga fetus percipira u maternici.
Rezultati studije pokazali su da je puls fetusa koji je primao podražaje bio niži tijekom majčine priče i tijekom cijelog razdoblja istraživanja u usporedbi s dojenčadi u kontrolnoj skupini. Osim toga, veći udio dojenčadi u ispitivanoj skupini nije pokazivao znakove stresa pri slušanju kao dojenčad u drugoj skupini. U testovima i studijama uočeno je da su sudionici studije imali puno bolju opću pokretljivost, vizualnu i slušnu orijentaciju u usporedbi s bebama koje nisu slušale majčin glas.
Majčin glas je jedinstven izvor senzorne stimulacije za dijete i daje pozitivne poticaje za njegov razvoj. Navedeni slučaj bio je samo eksperiment, međutim u Tomatis centrima koristimo redovito protokol "soničkog rađanja" za smanjenje i otklanjanje raznih problema kod mlađe i starije djece: npr.: zakašnjeli razvoj govora, poremećaji govora, poremećaji učenja, ravnoteže i razvoja pokreta.
