Arhiva bloga
Umjetnost, mozak i spoznaja
Susret i poznanstvo s akademkinjom i doktoricom znanosti, Vidom Demarin, uglednom neuroznanstvenicom i neuropsihijatricom svjetskog glasa za mene nije bio slučajan. Kako drevni istočnjački mudraci kažu: kada je učenik spreman, učitelj se uvijek pojavi. Prof. Demarin ustupila mi je svoje istraživanje koje je provela zajedno s nekoliko kolega a pod nazivom: ARTS, BRAIN AND COGNITION
Iako se "Mozart efekt" još uvijek smatra kontroverznom temom, prof. Demarin i njeni kolege su temu obradili sa znanstvenog gledišta i opravdano ju svrstali među učinkovite metode stimulacije razvoja mozga.
U sažetku njenog istraživanja između ostalog se kaže: "Mozak je sposoban stvarati nove veze, aktivirati nove puteve i razotkriti sekundarne ceste, on je plastičan". Glazba je snažan poticaj za neuroplastičnost. Studije funkcionalne magnetske rezonance pokazale su reorganizaciju motornog i slušnog korteksa kod profesionalnih glazbenika. Druge su studije pokazale promjene na razini neurotransmitera i razine hormona u korelaciji s glazbom. Najznačajnija veza između glazbe i poboljšanja performansi ili promjena neuropsiholoških aktivnosti pokazala su se kroz istraživanja Mozartove glazbe iz kojih je izvedena teorija "Mozartovog efekta". Rezultati brojnih studija pokazale su da slušanje glazbe može poboljšati spoznajne, motoričke vještine i oporavak nakon ozljeda mozga. Sve vrste umjetnosti (glazba, slikanje, ples ...) stimuliraju mozak. One bi trebali biti dio procesa liječenja."
Malo tko nije čuo za teoriju «Mozart efekta».
A kako i kada je sve počelo?
Dr. Alfred Tomatis bio je francuski otorinolaringolog koji je već pedesetih godina prošlog stoljeća kreirao tehnike za unapređenje slušanja, komunikacije i spavanja i smanjenja stresa i tjeskobe. U svojoj knjizi «Pourquoi Mozart?» (Zašto Mozart?), objasnio je zašto je koristio glazbu Mozarta. Vjerovao je da slušanje glazbe koja je predstavljena različitim frekvencijama pomaže uhu i potiče iscjeljenje i razvoj mozga. Njegov pacijent a kasnije i učenik Don Campbell napisao je knjigu «Mozart efekt» koja je tu sintagmu popularizirala diljem svijeta što je dovelo do brojnih istraživanja o učincima Mozartove glazbe na razvoj mozga.
«Don Cambell je potanko objasnio utjecaj glazbe na um i tijelo. U njoj otkriva da ne samo Mozartova glazba već i izlaganje drugim zvukovima, glazbi i različitim oblicima vibracija, počevši u majčinoj utrobi, može doživotno utjecati na zdravlje, učenje i ponašanje. Otkriva i široka moguća područja terapeutske primjene glazbe, poput smanjenja neugodnih osjećaja, usporenja i ujednačavanja moždanih valova, uspostavljanja pravilnog ritma disanja, regulacije rada srca, pulsa i krvnog tlaka. Glazba može pomoći u liječenju ili ublažavanju brojnih bolesti; od depresije, Alzheimerove bolesti, malignih bolesti, šećerne bolesti, hipertenzije, epilepsije, glavobolje, Parkinsonove bolesti, moždanog udara, a značajan je i njen pozitivan učinak na rezultate rehabilitacije bolesnika”, piše između ostalog u istraživanju Vide Demarin.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27855424